Nacionalni park Sutjeska

Tjentište je naseljeno mjesto koje se nalazi u kanjonu rijeke Sutjeske. Dobilo je ime po latinskoj riječi za šator Tentorium, zbog trgovaca koji su se, u davna vremena, zaustavljali sa svojim karavanima na ovom mjestu i tu noćili.

Na ovom prostoru nalazi se značajan broj kulturno istorijskih spomenika od kojih vrijedi pomenuti stećke, zatim ostatke crkve, tri kamene stolice, itd. Stećci su široko rasprostranjeni na Tjentištu i  okolini, gdje ih je do sada registrovano i zabilježeno preko 300.

Jedna od poznatih bitaka odigrala se na ovom prostoru tokom Drugog svjetskog rata. Bitka se zvala Bitka na Sutjesci ili „Operation Schwarz“( Crna operacija) u kojoj su Sile osovine pokušale da stave u obruč jugoslovenske snage i zarobe njihovog vođu. Približno 20 000 Partizana borilo se protiv 120 000 njemačkih vojnika i lokalnih pomagača. Više od 7000 ljudi izgubilo je svoje živote tokom ove bitke. U spomen na Bitku na Sutjesci, 1960. godine podignuti su brojni spomenici u i oko NP, a 1971. godine podignut je memorijaln kompleks na Tjentištu, dok je 27. Jula, 1975. godine otvorena spomen soba Bitke na Sutjesci, rad Ranka Radovića.

Na Tjentištu se nalazi sportsko-rekreacioni centar sa terenima za fudbal, atletiku, košarku, odbojku, rukomet kao i otvoreni bazen površine 16000 m².

U poslednjih osam godina, tokom ljeta, Tjentište je centar regionalnih događanja i domaćin muzičkog festivala „OK Fest“. Pozitivna energija, odlična muzika, i veliki broj mladih ljudi svake godine obilježe ovu manifestaciju, koja je u proteklom periodu ugostila vrhunska imena regionalne i svjetske muzičke scene i ispunila visoka očekivanja mnogobrojnih posjetilaca.

Tjentište je mjesto koje vrijedi posjetiti, pogotovo tokom ljetnih mjeseci. 

Prijevor je planinski plato na 1668 mnv, a takođe i jedan od najljepših vidikovaca u NP Sutjeska.

Kada tome dodamo i činjenicu da se nalazi u podnožju planine Maglić, koja je sa svojih 2386 mnv najviša planina Bosne i Hercegovine, zasigurno dajemo kredibilitet prethodnoj tvrdnji o ljepoti ovog vidikovca.

Prijevor je početna tačka za nekoliko planinarskih staza i puteva, kao što je staza do Maglića kojom se možete popeti do samoga vrha planine za manje od 3 sata, ili staza do Trnovačkog jezera, jednog od najljepših glečerskih jezera na Balkanu, do koga takođe sa Prijevora možete stići za manje od tri sata hoda.

U samom centru platoa nalazi se izvor hladne vode za piće, a takođe na centralnom dijelu visoravni nalazi se osmatračnica, sa koje satima možete uživati u pogledu na planine koje vas okružuju i daju vam osjećaj da se nalazite negdje u sred švajcarskih Alpa.

Tokom ljetnjih mjeseci cijeli plato Prijevora postaje bogat florom i buja od planinske vegetacije pune jedinstvenog i prelijepog planinskog cvijeća, od kojih su mnoge rijetke i endemske vrste i mogu se naći i vidjeti samo u ovom rejonu. Kao dodatak tome, plato nudi širok spektar ljekovitog bilja, od koga se neke vrste koriste u pripremi veoma ukusnih plainskih čajeva.

A tokom mjeseca Avgusta, ako se nađete na Prijevoru, imaćete priliku da se osvježite i probate sočne planinske borovnice koje rastu na cijeloj visoravni.

Ako se odlučite posjetiti NP Sutjeska, pobrinite se da posjetite visoravan Prijevor, gdje ćete zasigurno uživati u onome što imate doživjeti i vidjeti.

Divlja i netaknuta džungla i jedna od posljednjih oaza prirode u Evropi. Najdragocjeniji i najveći biser NP Sutjeska priroda čuva u Perućici. Vijekovima se odupire civilizaciji i ljudskoj želji da je osvoji zarad materijalne koristi. Moža bi se to i dogodilo, no kroz vijekove njen najbolji vid odbrane bio je njena nepristupačnost i 1952. godine Perućica je proglašena striktno zaštićenim prirodnim rezervatom, kao jedna od posljednjih prašuma u Evropi.

Kada stignete na vidikovac Dragoš sedlo, odakle možete vidjeti svih 13 000 hektara brutalne i čiste prirode, to predstavlja iskustvo samo za sebe. No kada se zagledate malo dublje, vidjećete nestvarnu sliku divlje prirode i vodopada Skakavac, i kako pada dolje, duž vertikalne stijene visoke 75 m u svoj svojoj snazi. To je prizor koji vam oduzima dah, definitivno nevjerovatan. I kada pomislite kako bi bilo fenomenalno proći ispod vodopada u tom trenutku, u sebi budite gen i duh avaturiste, koji svi nosimo negdje duboko zakopanog u sebi. Pogled sa Dragoš sedla na Skakavac je nešto što se pamti, zadivljujući prizor koji je simbol ovog podneblja.

Kako se iz velikog, trulog drveta ponovo rađa novi život ili kako se mlado, tanko drvo bori sa gorštacima visokim 50 metara vijekovima starim, za svoje mjesto pod suncem, ne može se opisati, to se mora vidjeti. Otići duboko u srce džungle i kako kruna toga truda istuširati se ispod vodopada, dok hiljade ledenih kapljica padaju na vas kao inje, istinski je nezaboravno iskustvo za cijeli život. Prašuma je rejon koji je pod striktnom zaštitom i zajedno sa tim načelima moramo se odnositi s poštovanjem tokom posjete i ne smijemu uništiti ono što nam je majka priroda nesebično dala.

Zelengora je jedna od najljepših planina u Bosni i Hercegovini. Sa njenog najvišeg vrha Bregoča (2015 mnv) pruža se impozantan pogled na preostali dio NP Sutjeska, na gorostase Maglić i Volujak, a za vedrih i sunčanih dana vidi se čak i Durmitor. Njene „Gorske oči“- čista glečerska jezera, smještena u samim podnožjima svojih vrhova stvorena božijom rukom, raj su za ljubitelje prirode. Orlovačko jezero je bogato ribom i privlači veliki broj ribolovaca na svoje obale, da tu okušaju svoju sreću. Crno jezero je jezero ovalnog oblika, dugo 80m a duboko između 1 – 1,5m. Obala mu je močvarnog tipa, sa crnom buđi koja prekriva ne samo obalu, nego takođe i dno jezera, te je zbog toga i dobilo ime Crno jezero. Ovo su samo dva od ukupno 8 jezera koliko ih ima na Zelengori poznata kao „gorske oči“.

Zelena planina – Zelengora, ime slikovito i prepuno simbolike zbog nepreglednih prostranstava livada i pašnjaka protkanih šumom… s proljeća čak i zelenija…ali u ranu jesen njena odora se mijenja i poprima rumeno žutu boju koja kao da odaje umor od nevidljive ali konstantne borbe sa surovom klimom, koju sa sobom donosi novo doba. No uprkos svemu tome, ovakva vrsta zelene oaze predstavlja idealno utočište da pobjegnete iz asfaltirane džungle koja raste arogantno proždirući sve što joj se nađe na putu.

Zelengora nudi neograničene mogućnosti za aktivan vid odmora, no prevashodno predstavlja mjesto gdje ćete odmoriti dušu. Planinarenje, pješačenje, biciklizam uređenim i markiranim stazama, kupanje u nekom od kristalno čistih jezera, skupljanje ljekovitog bilja, bobica i gljiva samo su neke od aktivnosti koje predstavljaju izduvni ventil za posjetioce, naglašavajući čovjekov povratak izgubljenom unutrašnjem miru.

Preporučujemo Zelengoru kao idealnu destinaciju za porodični odmor, mjesto daleko od buke i gužve. Za ljubitelje prirode ovo je omiljena destinacija i iz finansijskog aspekta takođe. Mjesto koje vam uzima tako malo, a zauzvrat daje mnogo, mjesto na kome se vaše baterije brzo napune. 

U podnožju planine Maglić , na visini od 1520 m, leži jedan od posljednjih dragulja netaknute prirode, u svojoj smaragdno zelenoj ljepoti.
Krećemo sa Tjentišta u našim terenskim vozilima do prašume Perućice, gdje ćemo na kratko baciti pogled na posljednju prašumu u Evropi, prije nego što nastavimo ka Prijevoru. Nakon laganog dvočasovnog pješačenja od Prijevora do Suhe jezerine slijedi nam polučasovni uspon srednje težine nakon koga stižemo do jezera. Kada dođete do jezera, dočekaće vas nevjerovatan prizor, zaboravićete na sav umor i shvatiti da se napor isplatio – veliko, kristalno čisto, tamno zeleno jezero, a na njegovoj površini, kao u ogledalu , vide se planine koje ga okružuju. Prizor kao iz švajcarskih Alpa! Kada bacite pogled oko sebe na planine koje okružuju jezero, imate osjećaj kao da su dobile zadatak da čuvaju jezero svojim snažnim ramenima i sakriju ovaj dragulj prirode.
Priroda koja okružuje jezero nudi mnoge potencijalne ture i uspone. Uspon na Maglić, najviši vrh Bosne i Hercegovine, koji se nalazi na 2386 m/nv, je najatraktivniji. Staza koja kreće od jezera pa sve do vrha je jedna od najlakših staza da se popnete na Maglić i većina planinara bira tu rutu. Prosječna temperatura vode u jezeru iznosi 200C i iako se jezero nalazi na visini od 1520 m/nv , u kombinaciji sa planinskim suncem nudi vam mogućnost kupanja tokom cijelog dana. Da ne pominjemo kako je jezero bogato ribom i mogućnosti za ribarenje su neiscrpne (nakon što platite dozvolu za ribolov lokalnom čuvaru).
Nije ni čudo zašto tokom ljetne sezone stotine turista, kampera i ribolovaca posjećuju jezero. Ako želite posjetiti ovaj netaknuti dragulj prirode, čak i samo na par sati, budite sigurni da nećete zažaliti.

Maglić, planinski gorostas sa visinom od 2386 metara iznad nivoa mora, predstavlja najviši vrh Bosne i Hercegovine i jedna je od najatraktivnijih destinacija koja privlači mnogobrojne ljubitelje netaknute prirode i druge entuzijaste iz svih krajeva svijeta tokom cijele godine. Prekrasni pejzaži, endemske vrste biljaka i životinja su nešto što krasi Maglić i što svakako ne smijemo zaboraviti pomenuti. Teško je riječima opisati ljepotu Maglića, te je zbog toga najbolje doći, posjetiti ga i sam se uvjeriti.

Smješten u najljepšem dijelu Nacionalnog parka Sutjeska, svojevrsni čuvar jedne od najvećih prašuma u Evropi čini ovo podneblje jednom od najatraktivnijih turističkih destinacija. Maglić je poznat i kao maglovita planina, jer je njegov vrh često pokriven Maglom. Tokom ljetne turističke sezone kada je vrijeme lijepo, ovaj div se pretvara u dobroćudnu i širokogrudu planinu i stotine planinara, avanturista i ljubitelja prirode krenu u osvajanje njegovih vrhova, a planinski div ih velikodušno prima u svoja dobroćudna njedra. Planina koju zaista vrijedi posjetiti, doživjeti i pokušati osvojiti.

Ako ste istinski ljubitelj planina i planinskih vrhova, ako želite da testirate granice vlastitih mogućnosti i pokušate ostvariti još jednu pobjedu, Encijan adventure tim stoji vam na usluzi, počevši od iskusnih planinskih vodiča, do savršene organizacije, opreme i terenskih vozila. Maglić je planina koja predstavlja vječiti izazov i istinski nezaboravno iskustvo za sve planinare, ljubitelje prirode i ostale avanturiste.

Kanjon Hrčavke

U klancima planine Zelengore, na nadmorskoj visini od 1570 m, izvire rijeka Hrčavka. Ova rijeka pripada Nacionalnom parku „Sutjeska“, najveća je pritoka rijeke Sutjeske u koju se, sa svojim pritokama i uliva na nadmorskoj visini od 530 m, čineći tako visinsku razliku više od 1000m od svog izvora do ušća. 

Kanjon rijeke Hrčavke je jedan od posljednjih otkrivenih u Evropi i zbog svoje prirode je divlji i netaknut. Najatraktivniji dio kanjona dug je oko 13 km i prolazak kroz njega može trajati između 4h – 6h. Kanjon Hrčavke okružen je stijenama sa obje strane, na pojedinim mjestima visine i do 200m, prepun je atraktivnih prepreka, vodenih tobogana i slapova, a želite li se okupati budite spremni na hladnu ali kristalno čistu vodu. Kanjon je sam po sebi veoma zahtjevan i potrebno je koristiti adekvatnu alpinističku opremu, plivati i skakati sa stijena kako bi uspješno prošli sa jednog kraja na drugi.